Rusi napravili najtiši snajper velikog kalibra na svijetu

1381

Već dvije decenije ruski snajper MTs-116M slovi kao jedan od najboljih na svijetu, što je potvrdio i u mnogim ratnim akcijama.
Kalibra 7,62mm, ovo oružje ima jak domet u kojem je smrtonosno na 700 metara.

Na ruskom ovogodišnjem sajmu vojne opreme Army Expo najavljeno je nekoliko usavršenja u ratnim uslovima ionako vrlo neugodnog oružja, a jedno od njih je prigušivač, ali takav da su uveliko zadržali ubojitost u uslovima zasjede, posebno u urbanim borbama.
Oni koji su detaljno pratili ratove po Iraku i posebno po Siriji u 21. vijeku mogli su primijetiti da su sve veće sukobljene strane izrazito koristile snajpere, vrlo često opremljene prigušivačima.
Bilo je to najvećim dijelom posljedica vrlo čestih dugotrajnih urbanih bitaka, zbog čega su metodama pokušaja i selekcije tokom rata, posebno u Siriji, razvijene taktike otkrivanja i uništavanja snajperskih položaja, u čemu posebno prednjače kurdski YPG i Sirijska vojska.
S druge strane, kako u borbenim situacijama biti uhvaćen u zasjedu za vojnika znači da ne može vidjeti neprijatelja, nego može reagovati samo po zvuku ili bljesku, razvijanje snajpera i tehnika koji bi smanjio buku i bljesak, značio bi veliku dodatnu prednost.
Odjednom ubrzano otkrivanje takvog snajpera u urbanoj bici je jedva zamislivo.
No, u slučaju kombinacije raznih oružja i prigušivača javlja se niz ozbiljnih problema.
Uticaj prigušivača na buku u filmovima je u pravilu izrazito preuveličan.
Nije baš da se pucanj uspijeva stišati na šapat ili klik, to je više na nivo kratkog prigušenog udarca koji ne odjekuje u vazduhu.
Stvar je u tome da je u specijalnim akcijama i to sasvim dovoljno, doduše iako je ponekad prigušivač koji ide na vrh cijevi oružja zaista glomazan.
Drugi problem je usporavanje metka dotle da ne probija zvučni zid i time ne proizvodi buku, znači da se time jako smanjuje njegova ubojita sposobnost.
Na buku utiče i sama eksplozija punjenja čahure.
Mnogo čemu od toga sada su doskočili ruski konstruktori, primjenjujući tako prilagođeni MTs-116M da koristi metke od 12,7 milimetara, takve koji teže oko pet puta više od uobičajenih za M14.
Time se postiže, navodi TASS, da puška uprkos usporenju do podzvučne brzine, izbacuje metke koji, usljed svoje mase, i dalje imaju ogromnu količinu kretanja.
Na koncu, ovakva utišana verzija MTs-116M zadržala je ubojitost sve do 300 metara, s odstupanjem od samo 13 milimetara na svakih 100 metara.
Drugim riječima, ako ste u ogorčenoj gradskoj bitci protiv neprijatelja koji vas traži kroz najsavremeniji snajper po ulicama i kadar vas je na 300 metara naciljati tako da nipošto nemože promašiti glavu, jer mu hitac neće odstupati više od 3,9 centimetara u odnosu na tačku koju si je on zamislio kroz optiku, a pritom nećete čuti niti jedan hitac da biste mogli reagovati u određenom smjeru nakon što vam mrtav padne prvi suborac, pa drugi, pa… onda imate užasan problem.

A kako su to Rusi uspjeli postići?

Ruska tehnologija snajpera često je vodeća u svijetu, još od sovjetskih vremena.
Prije manje od godinu dana ruski proizvođači pretvorili su Dragunov, odličnu pušku, ali sa slabom optikom, u snajper T-5000 Tačnost, kadar ubijati protivnika na skoro dva kilometra udaljenosti.
S druge strane, takođr još u doba SSSR-a u 70-ima, za potrebe KGB-a razvili su pištolj PSS, utišanu verziju PB-a, ali bez prigušivača.
Napravili su to da su klip tako prilagodili da gasove pri eksploziji ne pušta kroz cijev, nego gura u spremnik, kao i to da pri kraju takta pomični dijelovi usporavaju kako bi se pucanj utišao i s te strane.
Podzvučna brzina metka, utišavanje ekspanzije gasova, utišavanje čak i onoga “klak”, značilo je neopisivo utišano oružje za ona doba, a sve to bez prigušivača koji bi oružje, koje inače stane na dlan, kompromitovalo u obavještajnim, špijunskim uslovima zbog veličine.
Problem jest bio što je svime time ubojitost pištolja bila svedena na samo 25 metara, ali s obzirom na predviđenu namjenu, prvenstveno za KGB, a poslije za GRU, tih 25 metara bilo je više nego dovoljno.
Specifična primjena značila je da niti izrazito skupa, posebno prilagođena municija nije bila problem zbog cijene.
Sve to konstruktori su primijenili sada i kod MTs-116M.
Ubojiti domet snajpera dobrim dijelom su očuvali primjenom teških metaka koje šljem, usljed mase metka koji leti, neće uspjeti zaustaviti niti na više stotina metara.
Spremnik s metcima je velik, gasovi i kod ovog oružja idu unutar njega, jer ih klip ne pušta kroz cijev.
To znači da pri ispucavanju metka više nema niti pucnja niti bljeska.
Navodno, jedino što se može čuti jest klikanje mehaničkih dijelova.




.