Prekomjerno utopljavanje, izbjegavanje izlaska vani po hladnom vremenu, izbjegavanje sladoleda, hladnih napitaka, promaja itd.
Mitovi ili zaista najbolji načini za prevenciju prehlade?

Rijetko ko progura”zimu bez prehlade, virusne infekcije gornjih disajnih puteva.
Ona pretežno započinje bolom u grlu, nakon čega se javlja dosadno curenje i zapušenost nosa, kijavica, kašalj, promuklost i glavobolja, a ponekad i povišena temperatura.
Prehlada prosječno traje 5-7 dana, a u rijetkim slučejevima, posebno kod djece, infekcija se može proširiti na sinuse ili uho.

U našem narodu su prisutne brojne zablude u vezi s prehladom pa krenimo redom:

Zabluda 1.
Zima je doba prehlade?
Jedna od čestih zabluda jeste da se prehlada javlja isključivo zimi i da hladnoća sama po sebi vodi njenom nastanku.
Naravno, apsolutno je tačno da se prehlade znatno češće javljaju zimi nego tokom drugih godišnjih doba, ali temperatura nema direktan utjecaj!
Zimi je vazduh suh, posebno u prostorijama gdje se grije, a dokazano je da se virisi u takvim uslovima duplo brže šire.
U redu, reći ćete, ali i u ljetnjem periodu je vazduh suh, što takođe pogoduje virusima.
Prehlade su, ipak, znatno ređe tokom ljeta jer ljudi uglavnom borave na otvorenom prostoru i u redovnije provjetravanim prostorijama.
Vjetrenjem se mogućnost prenošenja virusa sa čoveka na čoveka bitno smanjuje.
U posljednje vrijeme, sve češća upotreba rashladnih uređaja povećala je učestalost i ljetnjih prehlada.
Rashlađivanjem se takođe suši vazduh, pa dolazi do suhoće sluzokeže grla i nosa, što itekako pogoduje virusnoj infekciji.

Zabluda 2.
Sladoled i hladna pića vode ka prehladi?
Sladoled i hladna pića se ćesto okivljuju kao uzročnici prehlade.
Tačno je da njihovim konzumiranjem može doći do osjećaja nelagodnosti, grebanja i neke vrste blagog bola u grlu.
To je, međutim, posljedica sužavanja krvnih sudova pod dejstvom hladnoće, i to svakako nije prehlada!
Sladoled i hladna pića ne izazivaju prehladu!
Infekciju mogu izazvati samo virusi ili bakterije.

Zabluda 3.
Promaja i vjetrenje?
Promaja je fenomen koji se u našem narodu okrivljuje za mnoge bolesti, a ponajviše za prehladu.
Činjenica je da promaja, koja podrazumjeva strujanje vazduha, teoretski može povećati suvoću sluzokože gornjih disajnih puteva.
To znači da se, pri dužem izlaganju promaji, mogu stvoriti izvanredni uslovi koji pogoduju virusnoj infekciji.
Međutim, promaja omogućava i “zamjenu” vazduha u zatvorenim prostorijama, što automatski smanjuje koncentraciju virusa i mogućnost zaraze!

Liječenje

Prekomjerno utopljavanje, izbjegavanje šetnje po hladnom vremenu, izbjegavanje sladoleda, hladnih napitaka i panični strah od promaje, nisu prevencija prehlade!
U smislu prevencije, najvažnije je izbjegavati kontakt sa osobama koje imaju simptome infekcije, kao i boravak u zatvorenim prostorijama sa više ljudi što je u većini slučajeva glavni uzročnik prehlade.
Liječenje prehlade podrazumjeva mirovanje i unošenje dosta tečnosti (npr. čajevi), eventualno i neki lijek za sniženje temperature i umanjenje glavobolje ako imamo te simptome.
Navika naših ljudi da samostalno liječe prehladu antibioticima je fatalno pogrešna!
Morate razumjeti da je prehlada izazvana virusima na koje antibiotici uopšte ne djeluju!
Antibiotici se daju samo u slučajevima bakterijske superinfekcije, a o tome odluku donosi isključivo ljekar koji procijeni dali se radi o virusu, infekciji ili bakterijama!
Samostalno uzimanje antibiotika dovodi do globalne prijetnje po čovječanstvo, jer se njihovim bespotrebnom primjenom stvaraju novi sojevi mikroorganizama, tzv. superbakterije koje postaju otporne na lijekove.
Prehlada se ne liječi antibioticima već mirovanjem i unošenjem dosta tečnosti (npr. čajeva).
Eventualno se uzme i poneki lijek za ublažavanje tegoba kao za npr. snižavanje temperature, umanjenje glavobolje, ublažavanje i smirivanje upale sluznice nosa itd.
Mada, glavna preporuka bi bila da se prvenstveno posjeti ljekar koji će pregledom procijeniti tačno stanje i odrediti način liječenja.

Zanimljivo
Grupa istraživača iz Medicinske škole Mount Sinai u Njujorku, na čelu s Peterom Paleseom, u eksperimentima na zamorcima otkrila je da niska vlažnost vazduha i temperature oko 5C° podstiču zarazu virusima.
Rezultati istraživanja podudaraju se sa zaključkom da se virusi na sjevernoj zemljinoj polulopti javlja između novembra i marta, a na južnoj od maja do septembra.
Paleseova skupina posmatrala je zaražene i zdrave zamorce u prostorijama sa različitom klimom.
Pri visokoj vlažnosti vazduha (iznad 80%), virus se praktično uopšte nije ni prenosio.
S druge strane, pri temperaturama od oko 5C° stopa zaraženosti bila je daleko višlja nego pri temperaturi od 20C°.
Na temperaturi od oko 30C° prenos zaraze bi jednostavno prestao.
Zaključak je da relativno suh vazduh i niske temperature podstiču širenje virusa!