Doktori su novom studijom dokazali da vitamin C nije najbolja stvar u borbi sa prehladama i imunim sistemom kao što se do sad mislilo.
Umjesto ovog vitamina bi trebalo da svoju ishranu obogatite moćnim mineralom..

Većina ljudi se u sezoni prehlada i gripa trudi da unosi što više vitamina C i da u svoju ishranu dodaje ovaj suplement kao nadopunu.
Međutim istraživači smatraju da je on maltene beskoristan.
Vrijedni naučnici su obradili podatke iz 67 studija kako bi otkrili šta se pokazalo najefektivnijim sredstvom u borbi sa prehladama.
Prema preciznoj studiji objavljenoj u Kanadskom medicinskom žurnalu tradicionalna ljekovita sredstva poput ehinacee, ženšena, gela za olakšavanje otežanog disanja i lijekova za kašalj nemaju jasne koristi, dok antibiotici izazivaju više lošeg nego dobrog.
Takođe, oni su dokazali da jedino konzumacija cinka može da pomogne u prevenciji, ali i liječenju infekcija.
U najmanje dva testa dokazali smo da čak i djeca koja su uzimala od 10 do 15 miligrama cink suflata dnevno – imali su jasno niže stope prehlade i manje odsustva u školi zbog prehlada – istakao je doktor Mišel Alan iz odeljenja porodične medicine sa Univerzitata Alberta.
Što se tiče vitamina C, naučnici su istakli da je on naj popularniji vitamin u svetu za koji postoji uvrženo mišljenje da se najbolje bori sa virusima i bakterijama.
Navalost on nema efekat na uobičajene prehlade, sem što može da malo skrati trajanje infekcije.
Oni napominju da je vitamin C dijetetski antioksidans te može da neutralizuje efekte slobodnih radikala i da podrži odbranu imunog sistema, ali ne da bude sam kao osnova.
Najbolje riješenje u prevenciji širenja virusa i zaštite su što češće pranje ruku i konzumacija cinka!
Lijekovi poput ibuprofena i paracetamola mogu biti korisni u snižavanju temperature i groznice, dok umjereno konzumiranje meda umiruje bol u grlu.
Gospodo morate shvatiti da je Cink jedan od naj važnijih minerala u tijelu.
Cink održava dobar vid, apetit, osjetila okusa i mirisa, potiče zacjeljivanje kože, jača kosti, mišiće, kosu i nokte.
Nedostatak cinka najčešće se javlja zbog nepravilne prehrane i drugih nezdravih životnih navika.
Cink je nužan za stvaranje tjelesnih stanica pa je osobito važan za rast i razvoj djeteta u trudnoći te kasnije u djetinjstvu i adolescenciji.
Uticaj cinka je direktno povezan s toksinima odnosno teškim metalima koji se nagomilavaju u našem mozgu.
Hrana bogata cinkom pomaže i održavanje moždane strukture i zdravlja centralnog nervnog sistema.
Dokazano je da pozitivno utiče na razvoj bebinog mozga, te je važno da se cink unosi u trudnoći u dovoljnim količinama.
Neke studije su potvrdile i značaj cinka u liječenju hiperaktivnosti i poremećaja pažnje kod djece.
Prema studiji objavljenoj u Clinical Nutrition, cink u hrani ima esencijalnu ulogu u pravilnom funkcionisanju štitne žlijezde.
Bez njega ova žlijezda ne može da pretvori neaktivan hormon T4 u aktivan hormon T3.1 hipotalamusu jer je potreban ovaj mineral da bi proizveo hormon koji mu je neophodan da bi signalizirao hipofizi da aktivira štitnu žlijezdu, što znači da će osobe kojima je dijagnostikovan nedostak cinka u organizmu najverovatnije patiti od usporenog rada štitnjače.
Hrana bogata cinkom je neophodna za stvaranje rezervi insulina jer pospešuje njegovo delovanje.
Kompleks cink-insulin nalazi se u ćelijama pankreasa, a kada u tijelu nema dovoljno ovog elementa, dolazi do poremećaja regulacije šećerne bolesti.
Recimo i to da je dijabetičarima količina cinka u pankreasu duplo manja od normalne, a s tim je povezano i otežano zacjeljivanje rana kod ovih bolesnika.
Dijabetičari enormno gube cink putem mokraće, kao i u slučaju bubrežnih oboljenja ili velikih opekotina.

Tablica o potrebama cinka na dnevnom nivou:

Muškarci: 12 mg
Žene: 10 mg
Trudnice: 12 mg
Dojilje: 14 mg
Bebe do 12 mjeseci: 2-3 mg
Djeca od 1 do 3 godine: 3 mg
Djeca od 4 do 8 godina: 6 mg
Djeca od 9 do 13 godina: 8 mg
Dječaci od 14 do 18 godina: 11 mg
Djevojčice od 14 do 18 godina: 9 mg

Nedostatak:
Najčešći simptomi nedostatka cinka su suha i ogrubjela koža, beživotna kosa, slaba kosa, ispucala kosa, krhkost i bijele mrlje na noktima, oslabljeni osjeti okusa i mirisa, gubitak apetita i tjelesne težine, smanjena prilagodljivost očiju na mrak, proljev, česte infekcije, prehlade, razdražljivost, perut, otežano zacjeljivanje rana, kožne iritacije i poremećaji poput dermatitisa i akni, poremećaji rasta i razvoja, koncentracije i pamćenja, pad imuniteta, impotencija, neplodnost itd.
Nedostatak cinka prije svega treba nadoknaditi prehranom, a tek potom razmišljati o eventualnom uzimanju preparata sa cinkom, i to samo prema savjetu liječnika i nutricionista.
Ovi preparati se mogu koristiti u maloj dozi kao nadopuna, ali nikako kao glavni izvor cinka.
Raznovrsnom prehranom se može osigurati dovoljna dnevna količina cinka zagarantovano.
Najbolji prirodni izvori cinka su: meso (uključujući i crveno meso, perad, a osobito govedina, puretina i iznutrice, teleća i svinjska džigerica), žumance od jajeta te ribe i drugi plodovi mora.
Školjke su prebogate cinkom, pogotovo kamenice te drugi školjkaši, rakovi i tuna.
Značajni izvori cinka su i mlijeko te mliječni proizvodi, jaja i žitarice, mada je iskoristivost cinka iz biljne hrane znatno manja nego iz one životinjskog porijekla.

Napomena:
Ne uzimajte na svoju ruku prevelike doze cinka!
Prekomjerno konzumiranje (pogotovo suplemenata) može prouzrokovati višak cinka u organizmu, što može izazvati neravnotežu drugih minerala osobito bakra, željeza i kalcijuma!
Prateće pojave konstantnog prekomjernog uzimanja cinka su povraćanje, proljev, grčevi, glavobolja, vrtoglavica, metalan okus u ustima itd.