Ćilibarska soba (The Amber Room) napravljena je od šest tona ćilibara i bila je obložena dragim kamenjem i zlatom. Tokom okupacije, Njemci su je ukrali iz ljetnjikovca Katarine Velike. Godine 1945. gubi joj se svaki trag, a njen nestanak smatra se najvećom misterijom Drugog svjetskog rata.

Vijest o tome da je u stanu ekscentričnog penzionera u Minhenu pronađeno umjetničko blago koje su nacisti pokrali od Jevreja odjeknula je kao bomba u umjetničkom svijetu.
Međutim, tvrdnja ovog “čuvara” blaga da zna gdje se nalazi čuvena Ćilibarska soba mogla bi da izazove još veći potres.

Oko 1.400 slika neprocjenjive vrijednosti, među kojima su remek-djela Pikasa, Matisa, Renoara, Šagala, Klea, Kokoške i drugih, koje su nacisti oduzeli Jevrejima, nađeno je u stanu Kornelijus Gurlita, 79-godišnjeg sina kolekcionara umetničkih djela Hildebranda Gurlita.

Americki vojnici su nakon pada Njemacke pronalazili dosta skrivenih starina.

Ispostavilo se da ta djela nisu uništena u savezničkom bombardovanju Drezdena 1945, već da ih je Gurlit stariji, koji je služio nacistima kao stručnjak za procjenu umjetničkih djela, donio u Minhen tokom 30-ih i 40-ih godina prošlog vijeka.
Nakon ovog otkrića, dosta toga se promijenilo u glavama kolekcionara i javnosti, a vijest je odjeknula poput bombe širom svijeta.
Svima je sad jasno kako djela nisu uništena u savezničkom bombardovanju za koja se mislilo ranije da su uništena.

Hitler je bio veliki ljubitelj antikviteta milionskih vrijednosti.

Juče je otkriveno da čudak koji je čuvao slike i koji se krije od policije zna gdje se nalazi i čuvena Ćilibarska soba (The Amber Room), koju je ruski car Petar Veliki dobio na poklon od pruskog vladara Vilhelma I u 18. vijeku.

Ćilibarska soba, ili osmo svjetsko čudo kako se naziva u umjetničkom svijetu, napravljena je od šest tona ćilibara i bila je obložena dragim kamenjem i zlatom.
Njemci su je ukrali iz Ljetnjeg dvorca Katarine Velike u blizini tadašnjeg Lenjingrada.
Godine 1945. gubi joj se svaki trag, a njen nestanak smatra se najvećom misterijom Drugog svjetskog rata.
Procenjuje se da bi danas njena vrijednost (u lošem stanju) bila oko 250 miliona dolara.

Kornelijus Gurlit je navodno rekao svojim članovima porodice da zna šta se desilo sa Ćilibarskom sobom.
“Cio život nam je govorio: prije nego što umrem, reći ću javnosti gdje je Ćilibarska soba, ali ne prije toga”, izjavio je Ekhart Gurlit (65), Kornelijusov rođak.

U junu 1941. Hitlerove elitne jedinice izvršile su invaziju na Rusiju.
Kada su stigli do Lenjingrada, Ćilibarska soba je rastavljena i spakovana u dvadeset šest drvenih sanduka, a zatim transportovana u pruski grad Kenigzberg, današnji Kalinjingrad.
Godine 1944. Kenigzberg je bombardovalo Britansko ratno vazduhoplovstvo.
Neposredno prije toga Ćilibarska soba je ponovo rastavljena i spakovana u sanduke ali joj se poslije bombardovanja gubi svaki trag.

Originalna fotografija sobe nakon sto su je nacisti pokrali.

Iako se vjerovalo da je uništena u požaru u tvrđavi u Kenigzberu u aprilu 1945, to nikada nije dokazano.
Kada se ima u vidu da je Hildebrand Gurlit bio stručnjak za umjetnička djela u Trećem rajhu, tvrdnja njegovog sina Kornelijusa nakon validnih podataka koje je objavio do sad, zvuči sasvim vjerodostojno!