Da li ste znali: Kravata je Hrvatski izum

2905

Kravata, kao simbol uglađenosti i kultiviranosti, potječe od Hrvata.
Naime, Hrvatski vojnici su na sebi svojstven način vezivali oko vrata slikovite rupce.
Taj stil osvojio je probirljive Parižane i oni su usvojili novi modni predmet koji se nosio kao “a la Croate”!

Kravata je u početku bila naziv za rubac oko vrata po kojem su bili prepoznatljivi hrvatski vojnici koji su se pod francuskom zastavom borili u Tridesetogodišnjem ratu (1618. – 1648.).

Ovaj je „modni“ detalj izazvao veliko zanimanje Parižana koji su oduvijek bili zainteresirani za kvalitetne novitete na području odijevanja.
Mladi francuski kralj Luj XIV. počeo je nositi kravatu 1646. kada je imao samo sedam godina te je tako na neki način odredio modni standard svih francuskih plemića.
Oni su ubrzo usvojili ovaj novi odjevni predmet koji se nosio a la Croate (‘na hrvatski način’), što je ujedno postao novi korijen francuske riječi cravate.

Koliko se Francuzima svidjela kravata dovoljno pokazuje podatak kako je 1667. godine ustrojena posebna pukovnija Royal Cravates, a bila je nazvana po Hrvatima koji su bili u njenom sastavu i nosili kravatu.
Nije trebalo mnogo vremena da se kravata proširi Europom kao znak kulture i otmjenosti.
Kravate su u Francuskoj s vremenom postale i simbol napretka pa su se tako za vrijeme Francuske revolucije nosile crne kravate kao znak protesta protiv nazadnih, tj. zastarjelih ideja.
U Engleskoj kravata postaje modni trend nakon što se Karlo II. s njom vratio iz izgnanstva.
Kravata kao modni dodatak pogotovo uzima maha nakon Prvoga svjetskoga rata kada postaje učestali dio odjevnih kombinacija i u SAD-u.
Iako se kravata nosila i ranije, Britannica i mnoge druge enciklo – pedije smatraju kako je prva „službena“ uporaba kravate zabilježena 1656. godine, što znači da će 2016. godina biti 450. obljetnica njezine prve službene uporabe.

Vrste vezanja kravate
U kasnim 90-ima dvojica su istražitelja s Cambridgea (Thomas Fink i Yong Mao) pomoću matematičkog modeliranja uspjeli izračunati da postoji 85 teorijskih mogućnosti vezanja standardnoga čvora kravate (ograničili su broj „poteza“ na devet).
Samo desetak od tih 85 čvorova odgovara uobičajenim predodžbama koje su simetrične.
Najpopularniji načini kako vezati kravatu su običan čvor, dvostruki čvor, mali čvor, klasični windsor i polu-windsor.
Valja spomenuti i “atlantic stil” u kojemu se čvor veže odostraga, a veoma je popularan, kao i tzv. leptir-mašna.
Čvor windsor dobio je naziv po svojem izumitelju, vojvodi od Windsora.
Osim što je poznat po načinu na koji je vezao kravatu, vojvoda je također ostao upamćen kao osoba koja je abdicirala radi ljubavi.
Naime, vojvoda od Windsora bio je kralj Engleske pod imenom Edvard VIII. i njegova vladavina smatra se jednom od najkraćih.
Htio se oženiti za svoju ljubav, Amerikanku Wallis Simpson koja je iza sebe već imala dva razvoda.
Ne želeći izazvati krizu u državi, odlučio je abdicirati nakon svega 326 dana vladavine.
Nakon toga je dobio titulu vojvode od Windsora, po kojoj način vezanja kravate nosi ime.
Vojvoda je bio poznat kao modno vrlo osviještena osoba s istančanim odjevnim ukusom.
Stoga ne čudi kako je uspio izumiti poznati windsor čvor – jedan od najpopularnijih načina vezanja kravate i danas.




.